Association Tikouti

Sa in blog Lantant Tikouti, in lantant lé là pou mète anlèr la lang kréol dann lékol.

mercredi 7 septembre 2011

La grafi nout klasse biling kréol fransé

Konm toute demoune i koné: néna 4 grafi "ofisièl" pou nout kréol réyoné.

Anou dann nout klasse, nou la-pa-shoizi inn mésoman nou la-essèye fé in manière i komanse ressanb in débu lortograf in lang.
Ekri in lang i sufi pa retranskrire rienk le son ni antande , i fo ossi réfléshi dessi le bann zomograf (le mo i ékri parèy , i veu pa di lo mème zafèr), bann famiy le mo.

Episa, ni veu pa tro mète nout bann ti marmay dann difikulté an pliss.

Zot i sar aprande lire  an fransé, poussa dann nout lékri ni propoze, nout deu lang lé ansanb: kréol ek fransé.

Défoi demoune i di amoin "oui mé soman i aprande" moin mi réponde "nou lé pa bann zapranti sorsié".
Ni koné pa kèl léfé néna dessi laprantissaj la lektir an fransé.
Mon réfléksion dessi la grafi le kréol i évolué toultan.

Bann paran la peur pou zot marmay, lé normal. Banna i konfié amoin zot marmay , mi veu anmène azot dessi le shemin la réussite. Mi veu ossi bann paran i aksèpte lire, i rejète pa le lékri an kréol.

La lang fransé la- pri in takon le tan pou arive in lortograf. Nout lang kréol ossi va pran son tan.

Koman mi ékri?

Dabor inn : moin la-pran konm legzanp sak Axel Gauvin la-ékri dann "les indispensables compromis". Ma apèle ali konm A.Gauvin la -di "vers une orthographe consensuelle et fonctionnelle".
Moin la-lire ossi sak Marie -Christine Hazaèl Massieux la-di, la-ékri.
Apréça, mi regarde ossi dann bann Tintin , Boule et Bill ek Lagaf an kréol. Dann bann livre-la, le lékri i ressanb in débu lortograf "fonctionnelle et consensuelle".

Mon lékri lé fonolojik mésoman nora inn-deux solussion li va anprète ek lo fransé.

I fo ossi kontante nout deux variété: pou sa mi peu ékri "li sava manj shoushou" (olièrk "li sava manz sousou")
Mi mète "ss" rante deux voyèl.

Mi pran la règle le "gu" (ex: guitare olièrk gitar)

Mi mète bann "e" muet pou fé sone le konsone: "mi porte" olièrk "mi port" sirtou "port" i egsisse dann le fransé. Nou la-poin labitude prononse le "t" kan li lé la fin le mo.

Zot la-vu moin la-pri ossi le "eu" (Mr Lambert Félix Prudent lavé in jour propoze ça).
A.Gauvin i di i vo mié ékri "jeu": lé pli fassil pou arive dessi le sanse dirèk.
"deux " olièrk "dé" ( i pé konfonde ek le dé pou koude, pou joué)..
"mi peu" olièrk "mi pé" akoz néna la pé i egsisse déjà.

Kank na tro bann lomograf, lomonyme dann mon lékri , mi pran le solussion fransé "faim/ fin" "nom/ non"
"le sang/ san .."

Zot va di "oui mé demoune i fo i aprande li" . Nou lé in peu pliss 800 000 réyoné laRényon: kissa i sar aprande banna li an kréol?
Mon filozofi : done in koudmin demoune pou lire an kréol. ça, demoune-la la-apri lire an fransé. I fo done azot lanvi, le gout ( mi mète in "t" akoz i fé "gouté".)

Néna in peu va di "té on i ékri konm an fransé".
Eh moin mi réponde "aou, ou vive konm in kréol?? Kossa ou i manje le matin? Dopain? Konfiture? ça ti gouté fransé?  zot va di "ti déjéné" (ça in mo fransé)
Pou noèl, zot va manje"foie gras"? "huitre" ça lé fransé ça.
Alorss, toute demoune i aksèpte vive an fransé mésoman i aksèpte pa néna in ti peu fransé dann nout lang kréol???

Mon problème lé pédagojik mé ossi sossial.
Mi veu mon lortograf lé pa tro tro an kontradiksion ek lortograf le fransé konmsa (dapré moin ) i mèt'arpa bann marmay dann difikulté pou aprande lire an fransé.
Mi veu demoune i aksèpte lire an kréol, zot i gaingne le gout, zot i jète pi le bann tèks kréol.


Mi fini ek in- deux  kestion: poukissa ni ékri? Poukossa ni ékri ?

2 commentaires:

  1. Moin néna une classe bilingue, mi konpran mieux ek sak ou la ékri. Merci pou toutes ces informations la. Ou vien le stage maternelle bilingue?? Sré gaillard pou explique koman ou fé

    RépondreSupprimer
  2. Bonjour, peut ptre allez vous nous réconcilier avec le créole à l'école, j'étais contre mais quand je lis ce que vous avez écrit , je commence à mieux comprendre surtout au sujet de la graphie.
    Merci pour cette réflexion.
    Un parent d'élèves

    RépondreSupprimer